Ko osvetljava grad za Doček?

Doček Nove godine u Novom Sadu prošle godine je proglašen najboljim evropskim trend brendom u kulturi. Najluđu noć nismo baš često imali priliku da povezujemo sa kulturnim događajima, prvenstveno zbog zabave koja je imperativ u ovim prilikama i zato je ovaj potez Evropske prestonice kulture veoma značajan za imidž grada koji je ostvaren Dočekom. Naime, od početka realizacije i priprema za titularnu 2022. godinu, Doček Nove godine u Novom Sadu bio je pod organizacionim okriljem Fondacije Novi Sad – Evropska prestonica kulture, kada je i pretvoren u pravo malo putovanje čitavim gradom, obeleženo brojnim nastupima, ali i vizuelnim doživljajima koji su učinili da ovaj događaj postane u pravom smislu jedinstven u Evropi. I ove godine nas u Podgrađu 31. decembra, kao i na nastupima širom grada 13. januara, očekuju svetlosne instalacije i efekti svetskih i domaćih umetnika. Od rekreiranja prirodnih fenomena do inovativnih predstavljanja životnih procesa i scenografije koje prave novi prostor u prostoru, svetlosne postavke tokom Dočeka i ovaj put će vas ostaviti bez daha.

Vizuelni identitet Dočeka je postao važna komponenta ove proslave, a mogli smo ga primetiti svuda u gradu i njegovoj okolini, pa i u drugim gradovima Srbije, na bilbordima i drugim javnim punktovima koji privlače pažnju prolaznika, kao i na samim nastupima koji su od uobičajenih koncerata napravili događaje koji se pamte. Spajajući umetnike i izvođače na neobičnim lokacijama na kojima se nastupi održavaju, Doček je postao novo novogodišnje odelo grada.

Grad svetlosti

Vrhunac vizualizacije jedne drugačije, kulturno-umetničke proslave, svakako je bila Tesla svetlosna galerija u Podgrađu Petrovaradinske tvrđave 31. decembra 2021. godine, čime je i otvorena godina titule Evropske prestonice kulture, a koja će obeležiti i ovogodišnji Doček i zatvoriti titulu. Podgrađe je, zahvaljujući svetskim i domaćim svetlosnim umetnicima, postalo mali grad svetlosti – počevši od mosta Duga, odakle je krenula povorka sugrađana, do ulica Podgrađa u kojima smo nailazili na različite instalacije, projekcije i performanse obeležene svetlošću, kao lajtmotivom posvećenim srpskom velikanu svetske nauke.

Doček 2022. u Podgrađu

 

Svetlosne instalacije kao zaštitni znak Dočeka 2023.

Ovogodišnji Doček 31. januara obeležiće japanski umetnik Chida Yasuhiro i umetnica Pavla Beranova iz Češke uz domaće autore iz ove oblasti. Svetlosna instalacija Brocken delo je afirmisanog japanskog umetnika koji je proglašen jednim od devet najboljih svetlosnih umetnika prema renomiranom portalu Artdex. Ova instalacija predstavlja interaktivni svetlosni objekat inspirisan istoimenim fenomenom u prirodi. Naime, planinski vrh Broken (najviši vrh nemačke planine Harc) predmet je legendarnih predanja o misterioznim pojavama koji se javljaju na ovom mestu, a koje su potekle od jedne naizgled sasvim prirodne pojave, kasnije nazvane Broken spektar.

Brocken

Radi se o pomućenoj percepciji kada, po sunčanom danu, dok je sunce nisko pozicionirano i obasjava posmatrača s leđa, on vidi okruglu dugu. Sličan fatamorgani, ovaj fenomen se na Brokenu javlja tokom izmaglice. Neobičnom pojavom bio je zadivljen i slavni Čarls Dikens, a opisao ga je Johan Silberšlag kada i dobija sadašnji naziv, pa iako ne jedino mesto na kojem se može doživeti, vrh Broken je, zbog čestih magli, ostao glavni toponim koji se s ovim fenomenom povezuje.

Kako će ova fatamorgana izgledati uobličena u svetlosno umetničko delo, videćemo u Podgrađu, gde nas očekuje i instalacija Words on Fire, delo Čehinje Pavle Beranove, višestruko nagrađivane umetnice u domenu svetlosnih instalacija, koja se oprobala i u scenografiji, arhitekturi i vizuelnim umetnostima.

Words on fire

Inostranim umetnicima pridružuje se Dorijan Kolundžija sa svetlosnom kinetičkom instalacijom Time of Flight kod sata na Tvrđavi, koju čine sinhronizovani svetlosni izvori, video-projekcija i motorizovani elementi, što zajedno čini intrigantnu koreografiju svetlosti, uz audio-zapise mehanizma čuvenog pijanog sata.

Time of flight

Igra svetlosti u Podgrađu

Osim svetlosnih postavki u prostoru, Doček donosi igru svetlosti i kroz video-radove i druge multimedije. Tako ćemo imati priliku da budemo aktivni posmatrači video-kreacije Gorana Despotovskog (SULUV) pod nazivom Ogrlica koji simbolično predstavlja kretanje, njegove principe, nastajanje, nestajanje, energiju duha i okolne manifestacije. Ceo proces prikazan je u tri dela, koji čini celinu koja ujedinjuje odnose životnih kretanja, spojeva i prolaznosti, i vraća nas unazad. Despotovski je osim toga kreirao i video koji prati svakog izvođača na bini u Štrosmajerovoj, dok nas kod Beogradske kapije očekuje umetnička intervencija Dejana Stojkova i Anđelka Popića, u vidu scenografije na bini na kojoj će nastupati izvođači, prilagođene svakom od muzičara, ali i arhitekturi Beogradske kapije.

Beogradska kapija, Doček 2022.

Scenski identitet Dočeka 7531. prepušten vrhunskim umetnicima

Na Dočeku 13. januara, kada nas očekuju nastupi na zatvorenim lokacijama širom grada, muzički ugođaj upotpuniće obogaćene scenografije koje, od dobro nam poznatih prostora, kreiraju sasvim drugačiji ambijent. Petar Bilbija, audio-vizuelni dizajner, upotpuniće nastup Danice Crnogorčević u SNP-u, i pokazati da tradicionalna muzika može dobiti i svoj moderni izraz. Poznat kao kompozitor koji je obogatio domaće serije i filmove, Bilbija je kao multimedijalni umetnik imao zapaženu izložbu Pikselbombing na festivalu Creative Code u Njujorku. Ovu liniju pratiće i slavni reditelj Aleksandar Nikolić, koji će Reformatorsku crkvu i nastup vojvođanskog Paganinija, Lajka Feliksa, pretvoriti u Vrt ovozemaljskih užitaka, inspirisan čuvenom Bošovom slikom.

Poznati hrvatski elektro sastav ABOP u Radničkom domu dobiće pojačanje u vidu radova Mie David i Tanje Milovanović, savremenih multimedijalnih umetnica i profesorki na novosadskom FTN-u. Mia David poznata je kao jedna od autorki i kustoskinja tokom predstavljanja Srbije na Praškom kvadrijenalu u oblasti arhitekture 2011. godine. Minimalistički industrijski ambijent Svilare, tokom nastupa nove nade domaće alternativne scene, Sane Garić, upotpuniće scenski efekti Svetlane Klopan sa Akademije umetnosti u Novom Sadu. U Novosadskoj sinagogi nas, pak, očekuje drugačiji ugođaj uz afričku ritam i bluz princezu Nneku, čiji očaravajući glas će pratiti radovi Dejana Stojkova koji će doneti duh vrele Afrike u omiljeni koncertni prostor Novosađana.

Doček i ovoga puta, šestu godinu zaredom, priređuje ono što se ne sme propustiti, pa i u slučaju da ste ljubitelji kućnog novogodišnjeg provoda – prošetajte do Podgrađa ovog 31. decembra koji se uveliko približio i osetite neubičajenu atmosferu koja vlada među sugrađanima koji su se posle mnogo godina sa Trga slobode za Doček premestili u biser novosadske istorije i arhitekture – Podgrađe Petrovaradinske tvrđave. A, za 13. januar moraćete ozbiljnije da spremite svoj lineup, jer koncerti se nižu jedan za drugim tokom čitave večeri i da na vreme nabavite svoje ulaznice koje su već u prodaji.

Autorka: Leona Pap

Foto: Vladimir Veličković, Promo/EPK

Povezani članci