Ne propustite prvu izložbu o industrijskom nasleđu Novog Sada

Otvaranje multimedijalne izložbe Duh mesta – prvi vek Distrikta, održaće se 30. septembra (NOVI DATUM) u Distriktu od 19 časova, u okviru nedelje primenjene umetnosti na ovogodišnjem, šestom po redu Kaleidoskopu kulture u Novom Sadu. Izložba Duh mesta – prvi vek Distrikta je multimedijalna izložba i stalna postavka, autora dr um. Monike Bilbije Ponjavić i Nemanje Milenkovića, koja dramatizuje i tematizuje prostor Distrikta kroz vreme. Nakon otvaranja, izložbu će posetioci moći da pogledaju svakog dana, osim ponedeljka i utorka, od 16 do 20 časova.

Od fabrike Šoman i Bauer, fabrike Braće Kramer, Čehoslovačkog magacina i zanatlija, preko kompleksa Petar Drapšin i nacionalizacije do dragulja zapuštenih, ostavljenih i zaboravljenih prostora.Distrikt je danas svedok napretka i modernizacije Novog Sada, ali i tragičnih događaja. Nekadašnji industrijski kompleks, današnji centar savremene umetnosti, tokom poslednjih stotinu godina prešao nesvakidašnji put, koji je ovaj prostor u mnogočemu odredio. Taj put je ujedno inspiracija, ali i okosnica izložbe Duh mesta – prvi vek Distrika, koja umetničkim i scenskim sredstvima, a koristeći se metodama scenskog dizajna, publici nastoji ispričati malo poznatu priču.

default

Izložba će ispričati priču od osnivanja fabrike sve do momenta početka obnove tog lokaliteta u okviru projekta Novi Sad – Evropska prestonica kulture. Specifičnost izložbe se ogleda u tome da, iako tretira konkretno vreme, mesto i događaje, Duh mesta nije arhivska izložba artefakata i činjenica, nego izložba pričanja priča i stvaranja novih iskustava.

Publika će tu nesvakidašnju izložbu imati prilike da vidi, dakle, u okviru šestog Kaleidoskopa kulture, a biće otvorena 30. septembra u Distriktu. Tim povodom priča Nenad Marković, koji je angažovan kao scenograf, sa više od 15 godina iskustva u tom poslu.

Izložba o industrijskom nasleđu Distrikta je zapravo prva izložba koja će prikazati sve čemu je ta lokacija u Novom Sadu svedočila. Koji period će obuhvatiti i na koje događaje posebno će se izložba osvrnuti?

Izložba obuhvata period od 1920. do danas, kroz nekih sedam celina. Naravno najviše dokumentacije postoji za poslednjih 20 godina, a ne bih mogao reći da je bilo koji period u istoriji dobija više ili manje na značaju u ovoj postavci. Zanimljivo je da svaka celina na izložbi predstavlja jedno poglavlje u istoriji a da je svaka bila deo druge države.

Nenad Marković

Kažemo izložba, ali ovo nije obična izložba. Šta će ona sve obuhvatiti?

Nije obična svakako. Od početka smo svi u timu razmišljali da ne bude klasična postavka sa istorijskom dokumentacijom koja posetioca stavlja u pasivnu posmatračku ulogu. Zadatak koji sebi postavljam je uvek takav da posetioca angažujem kroz interaktivan sadržaj, jer na taj način najbolje pamtimo materijal i sadržaj koji smo videli ili doživeli na izložbi. Naša umetnička direktorka Monika Bilbija Ponjavić je dala jedan novi kontekst projektu. Kroz nekoliko razgovora došli smo do ideje da postavka bude izložba doživljaja ne samo interakcije. Istorijski materijal i dokumentacija su u drugom planu i posetioci će imati priliku da iskuse jednu sažetu priču kroz poslednjih sto godina Distrikta.

Koliko je zahtevno pripremati takvu izložbu?

Izložbe su vrlo kompleksni i slojeviti projekti. Čak i za klasične, obične postavke sa vitrinama i tekstom, potrebna je velika logistika. Na našem projektu postoji veliki broj saradnika sa različitim nivoima odgovornosti. Obzirom da je postavka sa multimedijalnim sadržajem, najveći izazov za organizatore i produkciju je uklopiti i preklopiti sve struke u zadate rokove i predvideti sve moguće i potencijalne tehničke probleme. Od prvih idejnih skica, do razrade i realizacije projekta, dug je i trnovit put.

Šta je bio najveći izazov?

Za mene je uvek najveći izazov kako da sagledam izložbu iz ugla posetioca koji se prvi put susreće sa prostorom. Koliko će jedna neupućena osoba razumeti i kako doživeti putovanje kroz prostor koji smo mi autori razradili i sažvakali poslednjih meseci.

Šta inovativno ova izložba ima da ponudi?

Inovacije su danas kao dobar dan. Živimo u vremenu kada se svaki dana dešava nešto novo i ogroman je izazov napraviti nešto novo i potpuno drugačije. Ekrani na dodir sa digitalnim sadržajemsu i dalje skupi a nemaju više taj „njonj“ efekat kao nekad. Ljudi su u potpunosti naviknuti na pametne digitalne uređaje, jer ih svakodnevno koristimo. Mi smo odlučili da više idemo na fizičku i čulnu interakciju i to vrlo raznovrsnu. Mislim da ova izložba najviše nudi u konceptualnom smislu i neočekivanom sadržaju.

Šta smatrate da će publici biti posebno interesantno?

Ne bih sad otkrivao detalje, ali se nadam da će baš ta fizička interakcija, u određenim segmentima izložbe, biti najzanimljivija za posetioce.

Izvor: Dnevnik

Foto: Vladimir Veličković; privatna arhiva

Povezani članci