Nikola Tesla: Ideje se rađaju u samoći

“Postepeni napredak čovečanstva zavisi od čovekovih pronalazačkih ostvarenja. Ona predstavljaju najznačajniji plod njegovog stvaralačkog uma. Njihov krajnji cilj je potpuna prevlast uma nad materijalnim svetom, uprezanje sila prirode u službi čoveku. To je suština teškog zadatka pronalazača, koga svet često ne shvata i ne daje mu zasluženu nagradu”, davno je rekao naš počasni građanin Nikola Tesla, jedan od najblistavijih umova čovečanstva i začetnik ere naizmenične struje, koja je promenila svet.

Jedan od 10 najvećih izuma svih vremena, delo čuvenog Tesle, jeste indukcioni motor, a osim obrtnog magnetnog polja, polifazne naizmenične struje, kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije, ovaj neprevaziđeni genije tvorac je i generatora struje visoke frekvencije, poznat kao Teslin transformator. Bez njegovih pronalazaka i električne energije, svet bi danas bio potpuno drugačije mesto, ne bismo imali televizijski i video sistem, radio ili kompjutersku tehnologiju, ne bi bilo interneta…

Nakratko smo se „vratili“ kroz vreme kako bismo s Teslom porazgovarali o elektricitetu, idejama i navikama jednog genija, kao i njegovim pronalascima, a napravili smo iskorak u budućnost, gde nam je otkrio kako on vidi čovečanstvo 21.veka. Donosimo vam neka od njegovih zapažanja…

Gospodine Tesla, šta za vas predstavlja elektricitet?

Elektricitet je za mene sve. Najpre je svetlost, beskrajni izvor iz kojeg ističe materija i raspoređuje se u svim oblicima koji predstavljaju svemir i Zemlju sa svim njenim vidovima života. Crno je pravo lice svetlosti; što je ne vidimo takvu, to je izuzetna milost prema čoveku i ostalim stvorenjima. Jedna njena čestica poseduje svetlosnu, toplotnu, nuklearnu, radijacijsku, hemijsku, mehaničku i zasad nepoznate energije. Ona ima moć koja može pokrenuti Zemlju sa njene putanje. Ona je istinska Arhimedova poluga.

Pretpostavljamo da je onda elektricitet vaša najveća inspiracija.

Ne postoji ništa što bi moglo privući ljudsku pažnju i zaslužuje da bude predmet proučavanja više nego priroda. Razumeti njen ogroman mehanizam, otkriti njene stvaralačke snage i znati zakone koji upravljaju njom je najveći cilj čovečjeg razuma.

Sa svega dva do četiri sata sna, gotovo sve svoje vreme tokom dana ulažete u nauku, neprekidno učenje, stvaranje, ali i razmišljanje. Neretko ističete i to da se najbolje ideje rađaju kada se osamite.

U neprekidanoj samoći um postaje oštriji. Ne treba vam velika laboratorija za razmišljanje i pronalazak. Ideje se rađaju u nedostatku uticaja spoljnih faktora na um. Tajna kreativnog stvaranja je samoća. Ideje se rađaju u usamljenosti.

Kada vam nova ideja padne na um, da li je odmah zapisujete, skicirate ili ostavljate da se slegne pre nego što počnete podrobnije da razmišljate o realizaciji? Kako teče vaš kreativni proces?

Ne trebaju mi modeli, crteži, eksperimenti. Moj metod je drugačiji. Kada dobijem ideju, odmah počinjem da je gradim u svojoj mašti. Menjam konstrukciju, poboljšavam i upravljam uređajem u mislima. Nevažno mi je da li ću svoju turbinu pokrenuti u mislima ili je testirati u radionici, rezultati su isti. Moj uređaj uvek radi onako kako sam zamislio da treba, a eksperiment ispada tačno onako kako sam ga planirao. Za dvadeset godina nije bilo ni jednog izuzetka. Sprovođenje u praksi grube ideje, kako se to uglavnom radi, nije ništa drugo do gubljenje energije, novca i vremena.

Želite reći da možda drugi naučnici brzopleto započinju realizaciju “sirovih” ideja?

Problem sa mnogim izumiteljima je što nemaju strpljenja. Oni nisu voljni da polako i jasno promisle o stvari u svom umu kako bi osetili kako radi. Oni žele da isprobaju ideju odmah i rezultat toga je da potroše dosta novca i dosta dobrog materijala samo da bi na kraju otkrili da su išli u pogrešnom pravcu. Svi pravimo greške i bolje je da ih napravimo pre nego što počnemo.

Verujemo da ste, poput mnogih, u svom naučnom radu ponekad nailazili na poteškoće, nedostatak volje, ideje ili discipline. Kako ste ih prevazilazili?

Ako bih bio suočen sa mučnim zadatkom, bacio bih se na njega ponovo i ponovo dok ga ne rešim. Tako sam vežbao iz dana u dan, od jutra do večeri. U početku je bio potreban snažan mentalni napor protiv slabosti i želje, ali kako su godine prolazile, ta kondicija je slabila i konačno su moja volja i želja postale jedno te isto. To je tajna mog uspeha.

Kako reagujete na pomisao da neko drugi prisvoji zasluge za neku od vaših ideja?

Nije me briga što je neko ukrao moju ideju…Brine me što nema svoju.

Da li ste religiozni?

Iako nisam vernik u ortodoksnom smislu, oslanjam se na religiju. Prvo, jer svaki čovek mora imati neki ideal, religiozni, umetnički, naučni ili humanitarni, da bi njegov život imao smisla. Drugo, sve velike religije sadrže mudre preporuke za dobar život koje važe danas kao i u doba kada su nastale.

Uprkos izuzetnim otkrićima, neretko ističete da ste “poražen čovek”, te da niste stvorili ono najvažnije čemu ste težili…

Hteo sam da osvetlim čitavu Zemlju. U njoj je dovoljno elektriciteta da postane drugo Sunce. Svetlost bi sijala oko ekvatora, kao prsten oko Saturna. Ljudski rod nije sazreo za veliko i dobro. U Kolorado Springsu napojio sam Zemlju elektricitetom. Isto tako je možemo napojiti i drugim energijama, kao što su pozitivne psihičke energije. One su u muzici Baha ili Mocarta, ili u stihovima nekog velikog pesnika. U Zemljinoj unutrašnjosti postoje energije vedrine, mira i ljubavi; njihovi izrazi su cvet koji raste iz zemlje, hrana koju dobijamo iz nje i sve ono što je čini čovekovim zavičajem. Ja sam proveo godine tražeći način na koji bi te energije mogle uticati na ljude. Lepota i miris ruže mogu se uzimati kao lek, a sunčevi zraci kao hrana. Život ima beskonačan broj vidova, a dužnost naučnika je da ih pronalazi u svakom obliku materije. Tri stvari su bitne u tome. Sve što činim je traganje za njima. Znam da ih neću naći, ali neću ni odustati od njih.

Nastavićete da tragate uprkos tome što smatrate da ih ne možete pronaći?

Znate li za izraz „ne možete skočiti preko glave“? To je zabluda. Osoba može bilo šta.

A koje su to stvari za kojima tragate?

Jedno je pitanje hrane. Kojom zvezdanom ili zemaljskom energijom nahraniti gladne na Zemlji? Kojim vinom napojiti sve žedne, pa da im se srce razveseli i da shvate da su bogovi? Druga stvar je – kako uništiti energije zla i patnje u kojima prolazi čovekov život? One se katkad javljaju kao epidemije iz dubine svemira; u ovom veku te bolesti su se sa Zemlje raširile po svemiru. Treća stvar je – postoji li u svemiru suvišna svetlost? Ja sam otkrio zvezdu koja, po svim astronomskim i matematičkim zakonima, može da nestane, a da se naizgled ništa ne izmeni. Ta zvezda je u ovoj galaksiji. Njena svetlost se može sabiti do takve gustoće da stane u kuglu manju od jabuke, a težu od Sunčevog sistema.

Uvek se smatralo da ste naučnik ispred svog vremena. Da li vam često, u svojim razmišljanjima, kroz glavu prolaze misli o tome kako će život izgledati u budućnosti?

Izgleda da sam uvek bio ispred svog vremena… Trebalo je da čekam 19 godina da proradi elektrana na Nijagari zasnovana na mom sistemu, prošlo je 15 godina pre nego što je moj patent za bežični prenos signala, objavljen još 1893.godine, našao univerzalnu primenu. Najavio sam kosmičke zrake i moju teoriju radioaktivnosti 1896. Jedno od najznačajnijih otkrića – rezonantnost Zemlje – kao osnovu bežičnog prenosa energije, a koje sam objavio 1899, mnogi ne razumeju ni danas. Gotovo dve godine pošto sam obavio prenos električne energije oko čitave planete, Edison, Štajnmec, Markoni i drugi tvrdili su da je nemoguće bežičnim putem preneti preko Atlantika čak ni običan signal. S obzirom na to da sam nagovestio toliko mnogo značajnih otkrića, mislim da neću mnogo pogrešiti ako pokušam da predvidim kako će izgledati život u 21.veku.

Šta vam se čini kao najočiglednije, kada je reč o budućnosti?

Roboti će u 21. veku zauzeti mesto koje je robovska radna snaga imala u antičkim civilizacijama, što će ljudima ostaviti prostora da ostvaruju više životne ciljeve. Zagađenost naših obala za našu decu i unuke će biti nezamislivo kao što je nama nezamisliv život bez vodovoda i kanalizacije. Snabdevanje vodom će se strogo nadzirati, a samo će ludi ljudi koristiti vodu koja nije sterilizovana. Više ljudi umire ili oboljeva od zagađene vode nego od kafe, čaja, duvana i drugih stimulanasa. Uveren sam da za sto godina a kafa, čaj i duvan neće biti toliko primamljivi. Alkohol će se i dalje koristiti, jer on nije stimulans nego provereni eliksir života. Prirodna hrana, kao što su mleko, med, žitarice biće osnova epikurejskih večera i u vrhunskim restoranima 21. veka.

Za koja vaša interesovanja, pored fizike, do sada možda nismo znali?

Znate, i ja sam hteo da postanem novinar. Brzo sam se razočarao. Najbolje moje članke urednik je bacao u koš, a objavljivao najgore. Tako sam napustio taj poziv. Možda je ovako bolje. Novinarstvo nije ništa izgubilo, a nauka je valjda nešto dobila…

Povratkom u budućnost pozivamo vas da zajedno proslavimo Teslino neprolazno delo Dočekom 2022. godine u centru Novog Sada, gde ćete imati priliku da pogledate pozorišnu predstavu Tesla: izumetnik. Predstava će se, u saradnji Fondacije Novi Sad Evropska prestonica kulture 2022 sa Srpskim narodnim pozorištem, premijerno odigrati 31.decembra u centru grada. Posle predstave uslediće Teslina svetlosna galerija, dodatni program organizovan u čast velikog naučnika u Podgrađu Petrovaradinske tvrđave. Biće to jedinstveni svetlosni događaj, spektakl unutar dočeka Nove godine i uvod u veliko otvaranje Evropske prestonice kulture 13.januara. Posetioci će ovom prilikom uživati u spektakularnim projekcijama koje su inspirisane Teslinim idejama.

Autorka: Marina Marić

Foto: Pixabay

Povezani članci