Šta kažu pisci o migracijama u književnosti?

Da je Novi Sad grad knjige u kom se književnost neprestano razvija i raste, potvrđuje i činjenica da se upravo u ovom gradu knjiga može kupiti čak 230 godina, kada je osnovana prva knjižara. Da je Evropska prestonica kulture centar književnosti, potvrđuje upravo to što se baš ovde, proteklih nedelju dana, održava jedinstveni multimedijalni paviljon književnosti koji, kao takav, nikada nije održan u Evropi.

U okviru programa Seobe duša, kao jedan od centralnih događaja u Auli Novosadskog sajma jeste izložba Novi Sad kroz knjigu, čiji je nosilac Gradska biblioteka, a na kojoj je predstavljena istoimena monografija o razvoju književnosti u našem gradu. Ukoliko je do sada niste posetili, imate priliku da je obiđete sve se do 13. marta, a još samo danas traje i tradicionalni Sajam knjiga, sa kojim je ova izložba povezana.

Proteklih dana, Evropska prestonica kulture okupila je na paviljonu književnosti na Sajmu renomirane pisce iz Srbije i regiona. Imali smo priliku da upoznamo Rumenu Bužarovsku, Dejana Tiaga Stankovića, Milicu Vučković, Miljenka Jergovića, Damira Karakaša i Darka Cvijetića. Gostovanjem u Novom Sadu, posetiocima su približili temu značaja migracija u književnosti, ali i uticaja seoba na kulturu uopšte.

“Migracije su kao tema česte u književnosti jer su i same migracije sasvim normalna stvar koja se dešava čoveku. Važno je istaći da se kroz književnost takođe migrira i putuje, i mnogo se uči o drugim zemljama i kulturama, to je, zapravo, kao jedan most književnosti”, svoje zapažanje iznela je književnica Rumena Bužarovska.

Njene priče su prevođene na šest jezika, a važi za jednu od najzanimljivijih mladih evropskih pisaca. Interesantna dela koja je objavila poznata su mnogima, od kojih izdvajamo Moj muž, Osmica i Nikuda ne idem. Gostujući u Novom Sadu, Bužarovska je izdvojila delo koje trenutno čita, a rado bi preporučila i posetiocima sajta Visit Novi Sad – Bizarne priče, autorke Olge Tokarčug.

O povezanosti književnosti sa migracijama govorio je i istaknuti književnik Miljenko Jerković, koji je istakao da, posebno književnost 20. veka, na različite načine predstavlja migratorne procese pojedinaca i grupa naroda. Migracije su, kako kaže, organski povezane s celom istorijom književnosti, pogotovo ako ih posmatramo ih evropske perspektive.

Gostujući na novosadskom paviljonu književnosti, književnik Miljenko Jergović je tom prilikom, izdvojio i tri novosadska autora čije knjige preporučuje.

“Preporučivati druge pisce je teška i nezahvalna stvar, ali kako se nalazimo u Novom Sadu, onda bih ja preporučio tri pisca koji su vaši sugrađani. Čitajte roman Popino prase, Siniše Tucića koji je stvarno dobar. Slobodana Tišmu čitajte kao takvog, sve što napiše. To je jednostavno tako, on je klasik novosadske i vojvođanske književnosti. Kao treću stvar bih vam preporučio knjigu koju sam nedavno pročitao i potpuno se raspametio. Radi se o knjizi Lasla Vegela koja se u srpskom prevodu zove Nesahranjena prošlost. To je jedna od važnijih knjiga da preko razumevanja drugog razumete sebe. Ujedno je jedna od onih knjiga koje bi trebalo valjda u apoteci davati uz recept pa da ljudi shvate čemu ona služi”, istakao je Jergović.

Da je tema migracija u književnosti upravo takva da se o njoj može razmišljati i diskutovati smatra i hrvatski književnik Damir Karakaš, koji je i sam na neki način prolazio kroz proces migracija, živeći i radeći u Francuskoj. “Seobe duša” ga asociraju ne samo na Crnjanskog, već ujedno i na aktuelnu migrantsku krizu i današnji život, putovanja i izbeglice o kojima se gotovo svakodnevno u medijima govori.

Na taj kontekst nadovezuje se i pisac i dramaturg Darko Cvijetić, smatrajući da su stranac i putnik najveće teme umetnosti. “Tema migracije, prisilne ili ne, ako hoćete može početi i Apostolima, kao i izgnanstvom iz Egipta ili dolaskom prvih ljudi s afričkog tla u pustinju Europe. Danas kada se egzodusi zbivaju svuda, možemo vidjeti sumanutu količinu nedostatka empatije”, ističe Cvijetić. 

Jedna od istaknutih domaćih književnica koja je takođe učestvovala u Seobama duša i razgovorima o migracijama, jeste nagrađivana spisateljica Milica Vučković. Ona je ovom prilikom ukazala na povezanost migracija i književnosti, ali istakla i da je ovaj trenutak i doba u kojem živimo, “zaista teško razumeti i da je najveći problem upravo problem migracija”.

Evropska prestonica kulture je čak 40 dana programa posvetila temi migracija, a sve do kraja Seoba, 20. marta, kroz vizuelnu i izvođačku umetnost biće prikazana tema migracija i večnih lutanja naših naroda.  Pratite kalendar na našem sajtu i uživajte u bogatom kulturnom programu koji vam Novi Sad donosi.

Autorka: Marina Marić

Foto: Vladimir Veličković

Povezani članci