Doček 2023. osvetliće ove simbole Novog Sada

Dok željno iščekujemo Doček 2023. u Podgrađu, 31. decembra, kojim će zvanično biti zatvoren krug godine titule Evropske prestonice kulture, kao i bogat izvođački i vizuelni program koji nas očekuje za četiri dana, predstavljamo vam simbole Novog Sada koji će biti zaštitni znak i simbol Dočeka 2023. Osim Podgrađa, koji će biti epicentar zbivanja u novogodišnjoj noći, izdvajamo i Studio M, ali i Varadinski most, kao i čuvenu Beogradsku kapiju u Petrovaradinu, koja će u najluđoj noći takođe biti osvetljena zahvaljujući specijalnim svetlosnim instalacijama, te će njen autentičan izgled presvući umetničkim nijansama.

Studio M

Zagrevanje za Doček u Podgrađu započnite u Studiu M, gde vas očekuje spektakularna izložba Milutin: Vreme i vaseljena, otvorena na samom početku titularne godine. Upravo će ova multimedijalna postavka, predstavljajući svojevrsno putovanje od tame do svetlosti i od haosa do kosmosa, ispričati priču uokvirenu narativom o vremenu, te ćemo se upoznati i sa tvorcem najpreciznijeg kalendara – Milutinom Milankovićem. Stoga je obavezno posetite ukoliko do sada niste imali priliku, naša je topla preporka, a (obavezne) prijave za neko od celodnevnih stručnih vođenja su na sajtu docekns.rs. 

Izložba Milutin: Vreme i vaseljena, tokom čitave godine EPK izazivala je veliku pažnju javnosti, a upravo je zbog ove postavke adaptiran prostor Studija M, koji predstavlja jedan od simbola grada i zaštitni znak Radio Novog Sada. Izgrađen je za šest godina i otvoren 1965, kao arhitektonsko remek delo Pavla Žilnika, za koju je svojevremeno dobio Oktobarsku nagradu grada Novog Sada. Čitavo zdanje godinama služi kao multimedijalno stecište brojnih umetnika iz zemlje i inostranstva.

Varadinski most

Kako vreme 31. decembra bude odmicalo, tako će se i energija dočeka Nove godine zahuktavati, te put u večernjim satima nastavljamo prema Varadinskom mostu ili Dugi, kako Novosađani nazivaju ovaj gradski simbol.

Preći ćemo u novogodišnjoj noći na drugu stranu Dunava, preko osvetljenog, 356 m dugačkog mosta, sve do Podgrađa Petrovaradinske tvrđave, gde nas očekuje ne samo svetlosni spektakl domaćih i inostranih umetnikaTeslina svetlosna galerija, već i izložba Mileva: Mi smo stena, ali i bogat muzički program kojim ćemo zakoračiti u Novu godinu.

Podsetimo se, ovaj most je, nakon bombardovanja 1999. godine obnovljen 2000. godine, a dok je sastavljana mostovna konstrukcija, na nebu se pojavila duga iznad Dunava, što je podstaklo projektanta prof. Gojka Nenadića da predloži ime mostu – Varadinska duga, koje je kasnije preimenovano u Varadinski most.

Podgrađe

Prelaskom mosta, najpre će nas zadiviti prelepe, svetlosno „oslikane“ fasade Podgrađa Petrovaradinske tvrđave, obnovljene posle 300 godina zahvaljujući projektu EPK.

Našu, ali i pažnju onih najmlađih privlačiće i svetslosne instalacije koje će biti postavljene kod čuvenog sata na Tvrđavi, kao deo programa Teslina svetlosna galerija. Upoznajte umetnike i umetnice koji će biti zaduženi i za kreiranje vizuelnih efekata na predstojećim muzičkim nastupima domaćih i stranih izvođača i ne propustite jedinstveni audio-vizuelni doživljaj koji će vam prirediti jedino Doček 2023. u Novom Sadu.

Zašto je Podgrađe postalo novosadski sinonim za Doček 2023, saznajte u ovom tekstu na našem sajtu.

Stari barokni gradić nastajao je tokom 17. i 18. veka, a upravo sa ovog mesta potekao je čitav Novi Sad. Ulica Štrosmajerova, kojom je pre 131 godinu prošao i Nikola Tesla u vozu na putu do Beograda, kao i Trg Prote Mihaldžića, biće centri odličnog muzičkog programa iz kojih će odjekivati hitovi domaćih i svetskih izvođača.

Novi Sad će u Novu godinu ući sa još jednom multimedijalnom izložbom u novogodišnjoj noći – Mileva: Mi smo stena, čiji je ekskluzivni partner Erste banka, a za stručno vođenje se možete prijaviti na ovom linku. Doček 2023. slaviće velikane nauke među kojima je čuvena Mileva Marić Ajnštajn, te nas očekuje izložba u Muzeju grada Novog Sada, na Petrovaradinskoj tvrđavi, koja će biti otvorena u novogodišnjoj noći, a prostiraće se na čak 1200 kvadratnih metara.

Beogradska kapija

Kroz Beogradsku ulicu u Podgrađu, dolazimo do Beogradske kapije, sagrađene 1753. godine. Beogradska kapija je jedna od nekadašnje tri glavne kapije Podgrađa Petrovaradinske tvrđave, a sada će kod nje biti postavljena glavna izvođačka scena, na kojoj će nastupiti Perpetuum Jazzile, Kosheen i Biesmans.

Sagrađena je između Bastiona sv. Benedikta i Bastiona sv. Franciske, na glavnom putu prema Sremskim Karlovcima i Beogradu. Nekadašnja kapija je, pored današnje, obuhvatala i prednju otvorenu kapiju i most preko šanca, ali je to uklonjeno pred Drugi svetski rat, prilikom rekonstrukcije puta i pravljenja još jednog kolskog prelaza. Ova kapija se sastoji od dve različite fasade, a sa unutrašnje strane, prema Podgrađu, nalazi se otvoreni trem, odakle se silazi u podzemno minsko polje. Fasada je oblikovana u barokno-klasicističkom stilu.

SATNICA / 31. decembar

21.00
Perpetuum Jazzile / Glavna scena, kod Beogradske kapije

22.00
Stereo MC’s / Velika scena, Trg Prote Mihaldžića
Monohrom / Mala scena, Štrosmajerova

23.00
Kosheen / Glavna scena, kod Beogradske kapije
Repetitor / Mala scena, Štrosmajerova

23.30
Mimi Mercedez / Velika scena, Trg Prote Mihaldžića

00.30
Biesmans / Glavna scena, kod Beogradske kapije
Obojeni program / Mala scena, Štrosmajerova

Ulaz za sve programe 31. decembra u Podgrađu Petrovaradinske tvrđave je slobodan.

Vizuelni program / 31. decembar

Mileva: Mi smo stena u Muzeju grada Novog Sada, autora dr Dušana Jovovićaprijava za stručna vođenja

Milutin: Vreme i vaseljena u Studiju M, autora dr Dušana Jovovića / prijava za stručna vođenja

Ulaz na obe izložbe 31. decembra je besplatan, ali su neophodne prijave.

Teslina svetlosna galerija u Podgrađu i na Petrovaradinskoj tvrđavi: Chida Yasuhiro iz Japana, jedan od Artdeksovih (Artdex) „Devet izvanrednih svetskih umetnika svetlosti”, Pavla Beranova iz Češke, dobitnica nagrada za interaktivne instalacije i najbolji dizajn osvetljenja, Dorijan Kolundžija, koji vodi studio za nove medije „Galerija 12”, čiji je jedan od projekata Muzej budućnosti u Dubaiju, Goran Despotovski kao predstavnik Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV), umetnici Dejan Stojkov i Anđelko Popić i drugi.

Autorka: Marina Marić

Foto: Vladimir Veličković, Jelena Ivanović

Povezani članci